Nasilje nad ženama globalni je problem koji ne poznaje granice i pogađa žene svih socio-ekonomskih statusa. To je ozbiljno kršenje ljudskih prava, ukorijenjeno u neravnopravnosti žena u društvima. Posljedice nasilja obuhvaćaju trenutne fizičke i psihološke posljedice, ali i dugoročne društvene i ekonomske posljedice. Nasilje ne utječe samo na žrtve, već i na zajednicu i države u cjelini.
Nasilje nad ženama može se svrstati u nekoliko širokih kategorija i oblika.
Obiteljsko nasilje jedno je od najmanje prijavljivanih kaznenih djela na svijetu. Neprihvatljivo je da mnoge žene još uvijek u tišini trpe kaznena djela koja uništavaju njihove živote, dok mnogi slučajevi ostaju neriješeni. U posljednje vrijeme sve više ljudi prijavljuje nasilje u vlastitim domovima, ali mnoge žrtve povlače svoje iskaze i vraćaju se zlostavljaču.
Zastrašujuće statistike
Nažalost, jedna od partnerskih zemalja, Bugarska, jedna je od zemalja u kojoj su slučajevi obiteljskog nasilja značajno porasli posljednjih godina. Svaka treća žena pretrpjela je obiteljsko i/ili rodno uvjetovano nasilje, što znači da je pogođeno milijun žena iz Bugarske. Od početka godine do kraja listopada 2024. zabilježeno je više od 2.200 kaznenih djela povezanih s obiteljskim nasiljem, što predstavlja porast od čak 54%.
Uz to, Bugarskoj nedostaje mehanizam za sustavno prikupljanje i analizu podataka o nasilju nad ženama, femicidu ili rodno uvjetovanim ubojstvima žena i djevojčica.
Zakonodavstvo
Prije nekoliko godina Bugarska je kriminalizirala određena djela (obiteljskog i rodno uvjetovanog) nasilja nad ženama. Nakon što je Istanbulska konvencija proglašena neustavnom, Narodna skupština usvojila je zakonske izmjene radi bolje zaštite žena od nasilja. Obiteljsko nasilje prepoznato je kao otežavajuća okolnost u slučajevima ubojstva, samoubojstva, tjelesnih ozljeda, otmice, nezakonitog zatočenja, prisile i prijetnje kaznenim djelima.
Prema definiciji, obiteljsko nasilje obuhvaća svaki čin fizičkog, seksualnog, mentalnog ili ekonomskog nasilja, kao i pokušaj takvog nasilja, prisilno ograničavanje osobnog života, slobode i prava osobe, počinjen protiv osoba koje su u srodstvu, koje su ili su bile u bračnoj vezi, izvanbračnoj zajednici ili intimnoj vezi.
Kršenje zaštitnih mjera smatra se kaznenim djelom u slučaju ponovljenih prekršaja.
Nevladine organizacije često upozoravaju na zakonodavne praznine i slabosti. One inzistiraju da svi oblici obiteljskog nasilja koji rezultiraju tjelesnim ozljedama budu kvalificirani kao kaznena djela opće naravi, u skladu s Istanbulskom konvencijom i preporukama Odbora za uklanjanje diskriminacije žena iz 2012. godine. Predlaže se izričita kriminalizacija gušenja i silovanja unutar braka kao kvalificiranih kaznenih djela.
Slabosti domaćeg zakonodavstva i niska razina rodne osjetljivosti u procesuiranju i kažnjavanju zločina protiv osoba u bliskim odnosima predmet su čestih kritika stručnjaka.
Mišljenje društva
Istraživanje iz siječnja 2024. o obiteljskom nasilju pokazuje da 82% ljudi smatra da je to ozbiljan problem u bugarskom društvu. Više od dvije trećine, odnosno 69%, vjeruje da postoje oblici agresije u obitelji koji se u društvu smatraju normalnima. 11% smatra da postoje oblici obiteljskog nasilja koji se mogu opravdati.
Daljnje statistike otkrivaju da 48% ljudi vjeruje da se problemi u obiteljskim odnosima trebaju rješavati isključivo unutar obitelji, pri čemu muškarci češće podržavaju ovu tvrdnju. Konzervativniji stavovi prisutni su kod muškaraca, osoba starijih od 60 godina, slabije obrazovanih i stanovnika manjih mjesta.
Stvarnost u kojoj živimo
Paradoksalno, ali istinito – žrtvi je iznimno teško otići od zlostavljača. Razlozi su često i psihološki i praktični. Žene koje ne rade, nemaju financijska sredstva niti kontakte s prijateljima ili obitelji, često su dodatno izolirane. Zlostavljač ih uvjerava da su „nitko i ništa“ i da ne mogu opstati bez njega.
Važno je biti aktivan i pružiti podršku ako vidimo ili čujemo za nasilje. Žrtve obiteljskog nasilja trebaju ogromnu podršku kako bi povjerovale da njihovi životi mogu biti drugačiji, da ne bi bile zastrašene prijetnjama zlostavljača i ponovno se vratile u začarani krug.
Potrebno je jačati suradnju svih dionika i učinkovito provoditi konkretne strategije zaštite žena od nasilja, uz strogo kažnjavanje počinitelja jer obiteljsko nasilje nije osobni problem. Obiteljsko nasilje je nacionalni, društveni i općeljudski problem, ono je kršenje ljudskih prava.
