Iako su sportske aktivnosti povezane s brojnim pozitivnim psihološkim učincima kao što su razvoj samopouzdanja, učenje timskom radu, marljivosti, predanosti i upornosti, u svakodnevnom radu sa srednjoškolcima koji razvijaju dvojnu karijeru (obrazovanje i sport), svjedoci smo sve veće pojave anksioznosti te raznih drugih poremećaja u ponašanju.

Kako su mladi srednjoškolci u fazi srednje adolescencije (dob od 14 do 17 god.), a u četvrtom razredu već ulaze i u kasnu adolescenciju (od 18 do 21 god.), određene probleme i poremećaje u ponašanju možemo objasniti kroz nekoliko faktora:

1. Upravljanje vremenom – srednjoškolcima je teško uspostaviti adekvatnu ravnotežu između vremena provedenog na treningu i natjecanjima, u školi školskih te onih u privatnom životu, što može dovesti do fizičkog ali i mentalnog iscrpljivanja;
2. Nedostatak slobodnog vremena – kako su nerijetko pretrpani rasporedom sati, rasporedom treninga i slično, srednjoškolcima posvećenima dvojnoj karijeri često nedostaje slobodnog vremena za druge aktivnosti;
3. Izolacija – u slučajevima kada srednjoškolac posvećuje svoje vrijeme srednjoškolskim obavezama ili treninzima i natjecanjima, može se osjećati izolirano od svojih vršnjaka, a što može dovesti do osjećaja usamljenosti pa i anksioznosti;
4. Očekivanja i strah od neuspjeha – očekivanja koja se nameću srednjoškolcima, od strane okoline ali i onih vlastitih nametnutih očekivanja, često stvaraju dodatni strah od neuspjeha i pritisak, a balansiranje između obrazovanja i razvoja sportske karijere značajno može doprinijeti stresu.

S vremenom je obveza sve više, stoga se često javljaju depresivnost i anksioznost, kao i simptomi stresa, poput rastresenosti te problema sa spavanjem i koncentracijom.

Zašto onda ne čujemo više o problemima s kojima se mladi sportaši moraju nositi? Jedan od razloga je skrivanje teškoća. Naime, sportaši često ne žele reći svoje probleme treneru, suigračima ili roditeljima zbog srama ili straha, npr. straha od gubitka igračke pozicije. Čest je slučaj da sportaši progovore o svojim problemima tek nakon što odustanu od sporta ili nakon završetka sportske karijere, kao što je to učinio tenisač Andre Agassi.

Kako bi razdoblje psihološkog razvoja adolescencije, kada mladi srednjoškolci razvijaju ponajprije svoj identitet, bio pod minimalnim negativnim utjecajima potrebna je podrška od strane obrazovnih institucija,  sportskih organizacija, roditelja, nastavnika i okoline, a nerijetko i stručne podrške kroz pružanje savjetodavne i psihološke pomoći.